Osijek 2020

Ovaj je prostor, naseljen od najstarijih vremena, dio čovjekovih migracijskih magistrala. Taj je položaj mjesta susreta sjevera i juga, istoka i zapada, mosta između regija u prenesom i doslovnom smislu, kroz sva protekla tisućljeća bio za stalno i privremeno stanovništvo jednako blagoslov koliko i prokletstvo.

Položaj mosta među kulturama i magnetičnost grada i okolice, učinili su da se kroz povijest upravo ovdje susreću i suživljavaju kuture iz najrazličitijih dijelova Europe. Raznolikost suživota kultura naroda i religija, kao i njihova kulturna razmjena na ovom prostoru, činila ga je kreativnim i produktivnim, ali je povremeno i dovodila do konflikata, s nerijetko teškim i krvavim posljedicama.

Osijek se zajedno sa širom regijom u nedavnoj prošlosti suočio s ratnim razaranjima i bolnim poraćem i tranzicijom, čije se materijalne i nematerijalne posljedice – društvene, gospodarske i kulturne – osjećaju i danas. Najnovija gospodarska kriza globalnih razmjera, unutar granica Hrvatske, najteže posljedice ima na istoku zemlje. Visoka stopa nezaposlenosti, depopulacija, izostanak dominantne i globalno konkurentne industrijske grane, isključenost iz značajnih investicijskih tokova – izazovi s kojima se Osijek kao urbano središte i regionalni predvodnik suočava godinama.

Odgovor na ove probleme nastojimo pronaći kandidaturom za naslov Europske prijestolnice kulture 2020. godine.

Osijek Europska prijestolnica kulture 2020. je metaforički novi most kojim se iznova uspostavljaju prekinute veze i odnosi među ljudima. I ostvaruju neke nove, nikada ostvarene veze.

Osijek 2020 postavlja kulturu u središte svoje osi i na njoj započinje novu rotaciju – ispisujući krugove novih uspjeha i novog optimizma. Kandidatura za naslov Europske prijestolnice kulture shvaćena je istovremeno kao inventura resursa i potencijala, dijagnoza poteškoća i izazova na svim razinama i izgradnja puta prema onome što Osijek istinski i može biti – globalno umreženo, međunarodno konkurentno središte, regionalna metropola i grad sretnih i zadovoljnih pojedinaca.

Kultura je u ovom procesu kisik koji oživljuje sve dijelove i sve razine grada. Kandidatura za naslov kulturne prijestolnice nije cilj sam za sebe, nego dio puta prema promjeni.

Pomognite nam da stignemo do tog cilja.

Evenata
Projekata
Posjetitelja

Što je Europska prijestolnica kulture?

Europska prijestolnica kulture je najdugovječnija inicijativa Europske unije i globalno najprepoznatljiviji i najutjecajniji kulturni program. Priča o prijestolnicama kulture započinje 1980-ih godina, na mjestu gdje je u drevna vremena i započela europska civilizacija – u Grčkoj. Ministrica kulture nove članice tadašnje zajednice europskih zemalja i preteče današnje EU, Melina Mercouri, došla je na ideju pokretanja kulturnog megadogađanja koje će svjedočiti o raznolikosti i bogatstvu europskih kultura. Nastala je inicijativa Europski grad kulture (European City of Culture), a kao prvi nositelj naslova odabrana je grčka prijestolnica Atena. Kasnije je inicijativa preimenovana u Europsku prijestolnicu kulture (European Capital of Culture) i od serije kulturnih događanja koji kratkoročno obogaćuju kulturni život grada evoluirala u učinkovit alat urbanog i regionalnog razvoja.

U samoj osnovnoj ideji Europska prijestolnica kulture kao cilj ima:

  • naglašavanje bogatstva i raznolikosti europskih kultura;
  • proslava kulturnih značajki zajedničkih svim Europljanima;
  • jačanje osjećaja pripadnosti zajedničkom kulturnom području kod europskih građana;
  • njegovanje doprinosa kulture razvoju gradova.

Sama inicijativa osim toga svoj doprinos ima i u:

  • regeneraciji gradova;
  • osnaživanju međunarodnog profila gradova;
  • unapređenju imidža grada kod njegovih stanovnika;
  • udahnjivanju novog života kulturi grada;
  • poticanju turizma.

Europska prijestolnica kulture je naslov koji gradovima daje europski i globalni prestiž i potiče pozitivne promjene u kulturnom, društvenom i gospodarskom životu. Brojni nositelji naslova u tri desetljeća programa na različite su načine prigrlili uspjeh. Prvi uspješni primjer je Glasgow 1990., kojem je naslov grada kulture poslužio kao dio procesa tranzicije iz neuspješnog postindustrijskog u uspješni kreativni grad. Graz je 2003. godinu kao nositelj naslova usmjerio prema kulturnoj infrastrukturi, slično kao Pečuh 2010. Liverpool je 2008. kao kulturna prijestolnica generirao dodatnih gotovo 800 milijuna funti obrtaja sredstava. Luksemburg i Grande Region 2007., Ruhr 2010. i Marseille i Provansa 2013. uspješni su primjeri regionalnih kandidatura i snažne integracije grada i šire, odnosno uže okolice kroz kulturna događanja.

Dominaciju velikih i glavnih europskih gradova snažnog kulturnog profila (1985.-1994.) slijedio je period drugih gradova unutar zemlje koji jačaju svoju europsku prepoznatljivost (1995.-2004.), nakon čega je krenula prevlast srednjih gradova koji velika sredstva ulažu u kulturnu infrastrukturu i razvoj turizma (2005.-2013.). U ovom trenutku prijestolnice kulture su gradovi koji kulturnim programima odgovaraju na specifične, ali i europski univerzalne društvene izazove – rješavanje konflikata (San Sebastian 2016.), nacionalnu i kulturnu raznolikost (Wroclaw 2016.), odnose urbanog i ruralnog (Leeuwaarden 2018.), integraciju romske manjine (Plovdiv 2019.).

Prijestolnice kulture 1985.-2019.

1985. Atena (Grčka)

1986. Firenca (Italija)

1987. Amsterdam (Nizozemska)

1988. Zapadni Berlin (Zapadna Njemačka)

1989. Pariz (Francuska)

1990. Glasgow (Velika Britanija)

1991. Dublin (Irska)

1992. Madrid (Španjolska)

1993. Antverpen (Belgija)

1994. Lisabon (Portugal)

1995. Luksemburg (Luksemburg)

1996. Kopenhagen (Danska)

1997. Solun (Grčka)

1998. Stockholm (Švedska)

1999. Weimar (Njemačka)

2000. Avignon (Francuska); Bergen (Norveška); Bologna (Italija); Bruxelles (Belgija); Helsinki (Finska); Krakow (Poljska); Prag (Češka); Reykjavik (Island); Santiago de Compostela (Španjolska)

2001. Porto (Portugal); Rotterdam (Nizozemska)

2002. Bruges (Belgija); Salamanca (Španjolska)

2003. Graz (Austrija)

2004. Genova (Italija); Lille (Francuska)

2005. Cork (Irska)

2006. Patras (Grčka)

2007. Sibiu (Rumunjska), Luksemburg i Grande Region (Luksemburg i partnerske zemlje)

2008. Liverpool (Velika Britanija); Stavanger i Sandnes (Norveška)

2009. Vilnius (Litva); Linz (Austrija)

2010. Essen - Ruhr (Njemačka); Istambul (Turska); Pečuh (Mađarska)

2011. Turku (Finska); Tallinn (Estonija)

2012. Guimaraes (Portugal); Maribor (Slovenija)

2013. Marseilles i Provansa (Francuska); Košice (Slovačka)

2014. Umea (Švedska); Riga (Latvija)

2015. Mons (Belgija); Plzen (Češka)

2016. San Sebastian (Španjolska); Wroclaw (Poljska);

2017. Aarhus (Danska); Paphos (Cipar)

2018. Leeuwarden (Nizozemska); Valletta (Malta)

2019. Matera (Italija), Plovdiv (Bugarska)

Put prema 2020.

Europska komisija utvrdila je raspored zemalja iz kojih će dolaziti nositelji naslova Europske prijestolnice kulture od 2020. do 2033. godine, a tijekom ljeta 2014. godine Ministarstvo kulture Republike Hrvatske pozvalo je hrvatske gradove za podnošenje prijava, s rokom 17. travnja 2015.

Godina Zemlja 1 Zemlja 2 Zemlja 3
2020. Hrvatska Irska -
2021. Rumunjska Grčka Kandidat ili potencijalna zemlja kandidat
2022. Litva Luksemburg -
2023. Mađarska Velika Britanija -
2024. Estonija Austrija Kandidat ili potencijalna zemlja kandidat
2025. Slovenija Njemačka -
2026. Slovačka Finska -
2027. Latvija Portugal Kandidat ili potencijalna zemlja kandidat
2028. Češka Francuska -
2029. Poljska Švedska -
2030. Cipar Belgija Kandidat ili potencijalna zemlja kandidat
2031. Malta Španjolska -
2032. Bugarska Danska -
2033. Nizozemska Italija Kandidat ili potencijalna zemlja kandidat

Devet hrvatskih gradova je predalo prijave za predselekcijsku fazu natjecanja za naslov Europske prijestolnice kulture – Đakovo, Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb. Panel neovisnih stručnjaka sastavljen od 12 članova odlučio je da četiri grada ulaze u selekcijsku fazu (finalni izbor) – Dubrovnik, Osijek, Pula i Rijeka. Gradovi finalisti do 10. veljače 2016. moraju predati proširene prijave, a krajem ožujka dio članova Panela obići će gradove i nakon završnih prezentacija u Zagrebu (u organizaciji Ministarstva kulture) donijeti odluku koji će hrvatski grad biti Europska prijestolnica kulture 2020. godine uz jedan irski grad (Galway, Limerick i Tri sestre predvođene Waterfordom su finalisti).

Uključi se!

  • Franje Kuhača 9, 31000 Osijek
  • +385 (0)31 229 229